Kad se izostave legende i mitovi o Međimurju i njegovim ljudima, ostaju činjenice među kojima ima onih koje na trenutak ostavljaju bez riječi. Međimurje se nalazi u samom hrvatskom vrhu, što u geografskom smislu znači da je kraj naselja Žabnik, uz rijeku Muru, najsjevernija točka Republike Hrvatske. Ta sjeverna vrata države najdulje su bila izvan sastava domovine zbog bivanja na meti mađarskih ekspanzionista. Međimurje je od kraja 18. stoljeća pa do 1848. godine te ponovno od 1861. do 1918. bilo u sastavu mađarske županije Zala.
Međimurjem prolazi prva hrvatska željeznička pruga, izgrađena 1860. godine od Kotoribe do Pragerskog. Prvo nalazište crnog zlata, nafte, u Hrvatskoj nalazi se u međimurskom mjestu Peklenica, a među najčišćim zlatnim česticama su one koje se još i danas ispiru na sprudovima Drave i Mure. Da je Međimurje regija sporta potvrdit će i činjenica da je u Čakovcu 1925. godine registriran prvi stolnoteniski klub u zemlji i udareni temelji osnivanja Hrvatskog stolnoteniskog saveza. U međuvremenu, pletači košara iz Kotoribe ispleli su najveću košaru od vrbove šibe na Zemljinoj kugli.